www.campanula-campanulaceae.nl

Also fenestrelata Jugoslavije¹⁾

For regular additions, follow via Twitter @Klokjesbloem {https://twitter.com}

Ovu su vrstu opisali pod imenom Campanula Portenschlagiana 1819 Roemer i Schultes u djelu: Systema veg. V:93, i to na temelju materijala koji je saobrao Portenschlag te im ga poslao bez oznake imena. Medutim, istu biljku nalazimo u Portenslagovu herbaru (koji je kasnije najvecim dijelom ulozen u herbarske zbirke W) oznacenu ponekad imenom Campanula muralis, a ponekad Campanula hederaefolia: prvo je ime preuzeo i kasnije objavio i Reichenbach (1832).

Visiani (1847, II.: 133) navodi pod imenom Campanula Portenschlagiana R. et S. i oba navedena imena iz Portenslagova herbara, medutim stavlja sinonim Campanula muralis Rchb. pogresno uz vrstu Campanula garganica Ten. Visiani-jevi navodi za vrstu Campanula garganica (kao i ono sto pod tim imenom objavljuju Schlosser i Vukotinovic 1869:951) ne odnose se, dakle, na vrstu Campanula portenschlagiana, ali ni na tip vrste Campanula garganica, koji je endemican u podrucju M. Gargano (Italija), vec dijelom na svojtu Campanula istriaca Feer, a dijelom na Campanula fenestrellata Feer (odnosno njen verijetet lepida). Osim toga pod vrstu Campanula portenschlagiana treba staviti i Visiani-jevu Campanula Morettiana (non Rchb.!), koju je on uvrstio na temelju nedovoljnog herbarskog materijala, sto ga je sabrao Portenschlag na Biokovu (usporedi i Hayek 1931:534). Napokon je nejasno, zbog cega su Schlosser i Vukotinovic (1869:951) objavili Visiani-jeve podatke o Campanula portenschlagiana pod imenom Campanula hederaefolia Portenschl., koje ni tada nije bilo valjano. Prema iznesenome imali bismo, dakle ovaj pregled kritickih svojti (taksona): * A. Vjencic lijevkasto-zvonolok sa zarezima kracim od polovine njegove duzine: Campanula portenschlagiana R. et S. (s naprijed navedenom sinonimikom); juzna Dalmacija. * B. Vjencic plosnat sa zarezima dubljim od polovine njegove duzine: Campanula garganica Ten. (spec. coll.)

• 1. subsp. garganica (endemicna u juznoj Italiji)
• 2. subsp. fenestrellata (Feer) Hay.(hrv. Primorje, sjev. Dalmacija) sa var. lepida (Feer) Hay. (sjev. Dalmacija)
• 3. subsp. istriaca (Feer) Hay., (Kvarner, Hrv. Primorje)
• 4. subsp. cephallenica (Feer) Hay., (Jonsko more)²⁾

Feer Campanula fenestrellatae Horv.³⁾ Synonym Campanula Elatines var. fenestrellata (Feer) ⁴⁾.

Der transadriatische Kompleks der Arten der Serie Garganicae (Campanula garganica, Campanula istriaca, Campanula fenestrellata, Campanula portenschlagiana, Campanula poscherskyana, Campanula debarensis) ist sehr variabil. In dieser Arbeit wurden die behaarung der Blatter und die Grossen der Pollen untersucht. Kod vrsta Campanula istriaca i Campanula poscharskyana velicina polena se krece u granicama od 42-45Mm, dok je velicina polenskih znraca u vrste Campanula debarensis od 45-50Mm. Goli predstavnik iz te skupine, Campanula fenestrellata ima malena polenska zrnca, cija velicina se krece do 30Mm. Uocljivo je da postoji povezanost izmedu dlakavosti i velicine polenskih znraca, jer najdlakavija vrsta - Campanula debarensis, imade i najveci promjer polenskih zrnaca. ⁵⁾ Die mittleres Teil dieses Komplexes (Campanula garganica - Campanula portenschlagiana) ist sehr variabil, wie in Anbetracht der Behaarung, sowie in Anbetracht der Pollengrosse. In der Richtung gegen Norden sind die Kollen (Pollen?) immer grosser bei den behaarten Formen (Campanula istriaca) und immer kleiner bei den kahlen Formen (Campanula fenestrellata). In der Richtung gegen Suden sind die Pollen immer grosser und die Behaarung ausdrulicher (Campanula poscharskyana - Campanula debarensis). Die litoralen Formen sind immer behaart, die montane und subalpine Formen sind kahl.⁶⁾

In dieser Arbeit analisierten wir einige morphologische Karakteristken (Blattbehaarung und Pollengrosse) mit Betracht auf die geographische Verbreitung einselnen Formen. Auf Grund dieser Untersuchubgen kann man folgendes feststellen: * 2) In der Richtung gegen Norden Kommt es zur Separation der Untersuchten Karakteristiken, da sind die litoralen Formen immer ausdrucklich behaart (Campanula istriaca) und haben grosse Pollen (40Mm), die montane und subalpine Formen (Campanula fenestrellata) sind immer kahl und haben kleine Pollen (30Mm)⁷⁾

Zytotaxonomisch wurden unsere endemischen Campanula-Azten untersucht deren Fundort Felsenspalten sind (Campanula tommasiniana, Campanula istriaca, Campanula fenestrellata, Campanula waldsteiniana, Campanula portenschlagiana). Fur alle zitierte Arten wurde die Zahl der Chromosomen 2n = 34 festgesetzt ⁸⁾ Za vrste Campanula fenestrellata i Campanula waldsteiniana potvrden je broj kromosoma 2n = 34. Samo kod dvije biljke vrste Campanula waldsteiniana (sabrane na Zavizanu) utvrdeno je 2n = 68 kromosoma. Zakljucak: Citotaksonomski su istrazene neke endemicne vrste roda Campanula, te su nadene vrlo zanimljive varijacije broja kromosoma kod nekih vrsta. 3) Campanula fenestrellata i Campanula waldsteiniana imaju 2n = 34 kromosoma. Kod vrste Campanula waldsteiniana nadeni su i primjerci s 2n = 68 kromosoma.⁹⁾

*Campanula fenestrellata var. debarensis

*Campanula fenestrellata Feer ssp. fenestrellata F. In the nature of the Velebit Campanula fenestrellata ssp. fenestrellata blossoms mostly in bluish-violet, rarely in white or pink. We should like to know if the pink-blossoming plants have pink blossoms also in other circumstances, how they blossom if propagated by stem cuttings, and how if propagated by seed. For three vegetation periods and during both latest blossomings those propagated by seed were growing on the same soil and in the same circumstances. At the end of the fifth blossoming, when propagated by stem cutting, and of the second, when propagated by seed, both substrata amounted to pH 7,45. It has been stated that, under experimental circumstances, the plants reared from cuttings have been blossoming only in pink for five consecutive years as does the mother plant in the nature; the seed-propagated plants, however, blossom under experimental circumstances only in blue-violet as does the majority of the plants on the Velebit, not in pink as does the mother plant in the nature¹⁰⁾

*Campanula fenestrellata Feer ssp. fenestrellata F. Rosea Constancy of the colour of the pink blossoms of the Bell-Flower Campanula fenestrellata Feer ssp. fenestrellata F. rosea¹¹⁾

*Campanula fenestrellata ssp. istriaca (Feer)Damboldt

Jugoslavije¹²⁾

Die Serie der Gattung Campanula umfasst insgesammt 8 Arten, von dennen 6 Arten (Campanula istriaca, Campanula fenestrellata, Campanula garganica, Campanula portenschlagiana, Campanula poscharskyana, Campanula debarensis) die den adriatischen Teil der Apeninischen und Balkanhalbinsel begrenzt, und 2 Arten (Campanula cephallonica, Campanula acarnica) begrenzen den ionischen Teil der Balkanhalbinsel, mithin erweisen sie die spatterziare Distribution ihrer Urformen¹³⁾

Areal. Prije navedeno nesredeno stanje u pogledu nomenklature, a djelomicno i relativna morfoloska slicnost (narocito u sterilnome stanju!) izmedu vrsta Campanula portenschlagiana, Campanula fenestrellata i Campanula istriaca, dovela je i do brojnih pogresnih determinacija i literaturnih navoda. Tako sam prilikom revizije herbarskih zbirki u Becu i Zagrebu mogao utvrditi ovo:

W = Wien, Austrija: Naturhistorisches Museum - “Dernis u. Obrovazzo”. Navedeni eksikat nema nikakvih drugih oznaka (datum, ime sabiraca i dr.), pa drzim da nema nikakve naucne vrijednosti. Vrlo je vjerojatno, da biljka nije sabrana na navedenim mjestima. “Zadar”. Isto kao i kod prethodnog eksikata. “Carlopago, 1852, Pittoni”. Radi se o vrsti Campanula fenestrellata. “Dalmatien, Morlacca-Kanal, Dernis, Almissa. Welden”. Naravno bez vrijednosti: radi se, medutim, takoder o vrsti Campanula fenestrellata. “Sladovac, 1832.”, dalji tekst necitljiv. Takoder Campanula fenestrellata.

ZA = Zagreb, Botanicki Institut Priridoslovno-matematickog fakulteta - “Campanula muralis Portenschl., kod Baga, Schlosser”. Radi se o tipicnoj Campanula fenestrellata. Isto i na eksikatima s oznakom: “communicavit Welden”. Ukupno 6 listova. Prilikom revizije beckog herbarskog materijala mogao sam utvrditi, da su zbirke zoolosko-botanickog drustva najvecim dijelom ulozene u herbar prirodoslovnog muzeja, dok je manji dio za vrijeme rata izgorio. Nazalost je kriticni eksikat Weldena iz Obrovca sigurno bio medu materijalom koji je izgorio, jer se vise ne moze pronaci. Ne ulazeci u to, da li je biljka bila ispravno determinirana, smatram, da se, ako je to bila doista Campanula portenschlagiana, moralo raditi o zamjeni nalazista. Vec je ranije spomenuto, da je Welden sabirao od Karlobaga pa sve do Omisa, dakle na stanistima vrsta Campanula portenschlagiana i Campanula fenestrellata, pa je zamjena vrlo lako moguca. U citavom, naime, podrucju Hrv. Primorja pa sve do Zrmanje (a i dalje!) nije nigdje poznata Campanula portenschlagiana (usporedi Degen 1938:98, Rossi 1930:300, Visiani 1847,II:133!), pa je prema tome iskljuceno, da je Welden mogao sabrati tu vrstu kod Obrovca.¹⁴⁾